Korišćenje algi kao đubrivo je poznato već nekoliko decenija i široko se primenjuje u poljoprivredi.  Od 2015. godine se u Bordou, a potom i u nekoliko drugih istraživačkih centara u svetu vrše ispitivanja sa korišćenjem pojedinih sojeva algi iz Atlantskog okeana u vinogradima kao biofungicid i u svrhe biološke zaštite biljke. Ovakva istraživanja su podstaknuta sve većim okretanjem vinara ka proizvodnji grožđa u skladu sa organskim i biodinamičkim principima. Alge su već našle svoje mesto u gastronomiji, kozmetici, farmaciji i medicini, ishrani životinja, tako da je došlo vreme i da se utvrde sve mogućnosti korišćenja algi u segmentu vinogradarstva. Budućnost upotrebe algi leži u tome što one rastu 10 puta brže nego kopnene biljke i zauzimaju manje površine zemlje u poređenju sa konvencionalnim poljoprivrednim kulturama.

Upotreba algi u vinogradarstvu je potpomognuta rastućom brigom vezanom za dugogodišnje akumuliranje bakra iz bordovske čorbe u zemljištu spiranjem sa lišća biljaka (pri čemu je poznato da zemljište prezasićeno bakrom postaje jalovo). Sve više vinara koji praktikuju biodinamiku takođe izbegava upotrebu bakra jer ne koriste materije koje deluju tako što "ubijaju" već suprotno tome, stimulišu vinovu lozu kako bi ona povećala svoju otpornost. Obolela biljka je znak slabosti, pa treba preduzimati radnje kako biljka ne bi obolela, umesto lečenja u kasnijoj fazi.

Preparati na bazi algi imaju preventivnu ulogu. Rastvorene materije iz algi prskanjem stvaraju zaštitni film na površini lišća vinove loze. S obzirom da te materije imaju viši Ph, insekti štetočine manje napadaju biljku. Takođe, biljke su manje podložne bolestima jer je biljka obavijena zaštitnim slojem preparata. Prednost takvih preparata je i što ne postoji karenca.

Preparati na bazi algi imaju povećan sadržaj oligosaharida. Njihovo prodiranje u zemljište utiče na aktivnosti korisnih mikroorganizama, pa je stoga biljkama na raspolaganju više hranljivih materija. Dolazi i do boljeg razvoja korenovog sistema, pa korenove dlake bolje apsorbuju hranljive materije a biljka je otpornija na sušu i druge stresne situacije.

Vinogradari iz Srbije nemaju puno iskustva sa preparatima na bazi algi, tako da se za primere dobre prakse treba najpre okrenuti ka Sloveniji i Austriji.

NAZAD NA KATEGORIJU